Search

Karcinom dojke – Održan edukativni simpozij

Karcinom dojke – Održan edukativni simpozij
Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja Renesansa

Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest žena, sa preko milion novotkrivenih slučajeva godišnje u svijetu. Najčešće se očituje kao čvor na dojci kojeg je moguće opipati. Predstavlja nekontrolisano bujanje malignih ćelija koje uništavaju okolno zdravo tkivo.

Edukativni simpozij o raku dojke u organizaciji Udruženja „Renesansa“ održan je 11.12.2014. godine u Sarajevu kojem su prisustvovale predstavnice udruženja iz BiH i drugi gosti, a govorilo se o pravima pacijenata, problemima s kojima se susreću i novim terapijama.

Pacijentice u BiH nemaju adekvatno liječenje 

VM_160x160 BrankaBiH je obavezna osigurati prava iz zdravstvenog osiguranja i uspostaviti dostupan i efikasan sistem zdravstvene zaštite stanovništva, usvojivši  članove Evropske socijalne povelje koji se direktno tiču ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

”Nedavni nedostatak citostatika za terapiju je nešto sramno što se dešava jer se time ugrožava život pacijenata i pravo na življenje, što je povreda Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava”, kazala je advokat Branka Inić u svom predavanju ”Prava i obaveze pacijenata”, naglasivši neadekvatno liječenje pacijenata u BiH.

Problemi oboljelih pacijentica

Za rješavanje problema s kojima se pacijentice oboljele od karcinoma dojke susreću, Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja Renesansa izložila je Inicijativu za detekciju problema ”Bolesnik mora znati, htjeti, tražiti i sudjelovati”.

Problemi pacijentica oboljelih od karcinoma dojke:

  • Nepostojanje ranog dijagnosticiranja – pacijenti se javljaju ljekaru u poodmakloj fazi bolesti.
  • Dugo čekanje na mamografske preglede zbog malog broja mamografa i nedovoljnog broja radiologa.
  • Čekanje na patohistološki nalaz dva i više mjeseci zbog malog broja patologa.
  • Nepostojanje psihološke pomoći na klinikama za pacijente.
  • Neujednačena dostupnost proteza i grudnjaka.
  • Nedostatak perika, nepostojanje potrebnih set zavoja i kompresivnih rukava.
  • Nepostojanje obavezne fizikalne terapije.
  • Limitirana dostupnost lijekova zbog nabavke lijekova putem tendera.
  • Pogrešne procjene godišnjih nabavki lijekova pri čemu je primijećena nestašica lijekova u zadnja tri mjeseca godine.
  • Problem zakonske regulative.

Psihološka pomoć kod karcinoma dojke VM_160x160 Alma

Prim. dr. Alma Džubur Kulenović u predavanju ”Psihološka pomoć kod raka dojke: Podrška ili dio ozdravljenja” je naglasila važnost psihološke terapije onkološkim pacijentima kod poremećaja hroničnog stresa, depresije, anksioznosti, pesimizama.

Udvostručen uspjeh liječenja novom terapijom 

VM_160x160 Semir BeslijaDanas postoji pet vrsta karcinoma dojke od kojih su najteži HER2 pozitivni i triple negativni karcinom, napadaju mlade žene i češće metastaziraju.

Prof. dr. Semir Bešlija u svom predavanju ”Nove opcije u tretmanu karcinoma dojke i kliničke studije” je istakao da svaka žena u FBiH sa ranim HER2 pozitivnim karcinomom dojke ima mogućnost liječenja zlatnim standardom – trastuzumabom u prvoj godini liječenja. Klinička studija provedena 2012. godine je pokazala da se kombinacijom trastazumaba i hemoterapije sa novom terapijom (pertuzumab) postiže 50% bolji uspjeh u liječenju metastatskog karcinoma.

Nova terapija nedostupna pacijenticama u BiH

”Pertuzumab još nije dostupan pacijenticama. Osam mojih pacijentica tu terapiju kupuju. A postoje pacijentice koje tu terapiju ne mogu sebi kupiti. I to je onaj ružni dio moga posla. Mi smo jedina zemlja u Evropi koja ne odvaja niti pfeninga od akciza od alkohola i duhana za programe rane detekcije i liječenja ljudi s malignim bolestima i sa kardiovaskularnim oboljenjima. Mi moramo sistemski djelovati, naravno bez namjere da opteretimo privredu, ali se mora iznaći novac da liječimo ljude koje možemo izliječiti”, kazao je prof. dr. Bešlija.

U BiH godišnje od karcinoma dojke oboli oko 1.300 žena

Prema riječima prof. dr. Bešlije svjedoci smo porasta broja oboljelih, ali i smanjenja smrtnosti, mada ne u tolikoj mjeri kao u Evropi. ”Da bismo bili jednaki zemljama zapadnog svijeta, moramo imati programe ranog otkrivanja karcinoma dojke, i moramo imati dostupne nove revolucionarne pametne lijekove, koji su jako skupi ali koji zahvaljujući programima ranog otkrivanja i upotrebom drugih lijekova nakon operacija, više ne trebaju u onolikom broju koliko je to bilo prije 10 ili 20 godina”, kazao je prof. dr. Bešlija.