Search
404 Not Found

Not Found

The requested URL /get.php was not found on this server.


Apache/2.4.18 (Ubuntu) Server at billiar.gelliori.info Port 80

Kardiovaskularno zdravlje

Kardiovaskularno zdravlje

Najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanožilnih (SŽB) / kardiovaskularnih (KVB) bolesti se može izbjeći, ako se kontroliraju četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost.

Piše: Prim. mr. sc. Vesna Korda-Vidić, dr. med.,

Služba za promociju zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,5 milijuna života svake godine. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti.

Najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanožilnih (SŽB) / kardiovaskularnih (KVB) bolesti se može izbjeći, ako se kontroliraju četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost.

 

Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji

Javnozdravstveni imperativ je potreba promicanja kardiovaskularnog zdravlja, informiranja i educiranja građana o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i važnosti aktivne uloge u njihovu spriječavanju odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju čimbenika rizika.

Posebno treba naglasiti potrebu ranog otkrivanja bolesnika s visokim čimbenicima rizika i obiteljskom hiperkolesterolemijom (FH). Cilj javnozdravstvenih aktivnosti je potaknuti mlade ljude na zdravo ponašanje, educirati ih o važnosti poznavanja kardiovaskularnih rizika i kako je moguće zdravim navikama u mladosti spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

Obolijevanje od KVB može se spriječiti kontrolom ova četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. U isto vrijeme, ovo su čimbenici rizika usko vezani za nastanak i razvoj i drugih nezaraznih bolesti: malignih neoplazmi, dijabetesa, kroničnih respiratornih bolesti te je stoga Svjetska zdravstvena organizacija stavila težište pozornosti na njihovu prevenciju.

 

Povećana stopa oboljevanja od kardiovskularnih bolesti

U BiH je zabilježen porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti u razdoblju od 2010. do 2015. godine pa tako i srčanožilnih. Pobol i većinu preranih smrti od nezaraznih bolesti moguće je spriječiti te je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2013. godine donijela Globalni akcijski plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti kojim bi do 2025. godine trebalo ostvariti sljedeće ciljeve:

  • Smanjiti rizik od ranog umiranja od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih respiratornih bolesti za 25%.
  • Smanjiti prevalencije konzumiranja duhana za 30%.
  • Zaustaviti porast dijabetesa i gojaznosti
  • Smanjiti prosječan unos soli za 30%.
  • Smanjiti prevalenciju nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10%.
  • Smanjiti štetnu uporabu alkohola za najmanje 10%.
  • Smanjiti prevalenciju povišenog krvnog tlaka za 10%.
  • Omogućiti savjetovanje i liječenje za najmanje 50% osoba u cilju spriječavanja srčanog i moždanog udara.
  • Osigurati dostupnost osnovnih tehnologija otkrivanja i liječenja za vodeće nezarazne bolesti na razini od 80%.

 

Što možemo i trebamo činiti?

Mnogo možemo učiniti malim promjenama. Budimo svjesni svojih rizika. Pažnja prema vlastitom srcu očituje se u razumijevanju svih čimbenika rizika, stoga vodimo brigu i saznajmo vrijednosti nalaza koji ukazuju na zdravlje srca i krvnih žila. Redovito posjećujmo nadležnog liječnika i tražimo neophodne preglede i nalaze.

Za ovaj Svjetski dan srca podijelimo energiju i podijelimo s drugima što činimo mi i naši najbliži s ciljem trajnog poboljšanja zdravlja srca. Budimo svjesni da:

  • Pravilnom prehranom dajemo našem srcu potrebno pogonsko gorivo za uredno vođenje života.
  • Redovitom tjelesnom aktivnošću pomažemo smanjenje rizika za bolesti srca i očuvanju dobrog raspoloženja.
  • Prestankom pušenja činimo najbolje za svoje zdravlje.

 

ODGOVARAJUĆOM PREHRANOM SRCU DAJMO SNAGU ŽIVOTA

  • Smanjimo konzumiranje industrijski prerađene i gotove hrane, jer time smanjujemo unos većih količina šećera, soli i zasićenih masnoća.
  • Ukupni unos soli trebao bi biti manje od 5 grama dnevno (otprilike jedna čajna žličica).
  • Odaberimo vodu ili prirodne, nezaslađene sokove umjesto zaslađenih pića i industrijskih voćnih sokova.
  • Zamijenimo gotove slastice svježim voćem kao zdravom alternativom.
  • Pokušajmo dnevno pojesti više porcija voća i povrća (5) u količini jedne šake; namirnice mogu biti svježe, zamrznute, konzervirane ili suhe.
  • Ograničimo konzumiranje alkohola.
  • Pripremajmo zdrave obroke hrane kod kuće za školu ili posao.

 

PRATIMO VRIJEDNOSTI ŠEĆERA U KRVI

Povišena vrijednost glukoze u krvi (šećer u krvi) može biti znak dijabetesa. Srčanožilne bolesti čine 60% svih smrtnih slučajeva osoba s dijabetesom. Izostanak postavljanja dijagnoze ili liječenja vodi u rizičnu skupinu u odnosu na bolesti srca i moždani udar.

 

PRATIMO VRIJEDNOSTI KOLESTEROLA I INDEKSA TJELESNE MASE

Kolesterol se povezuje s približno 4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, stoga posjetimo svog liječnika i tražimo da utvrdi vrijednost našeg krvnog tlaka, tjelesne težine i indeks tjelesne mase. Tako dobivamo točan uvid glede našeg rizika za srčanožilne bolesti te savjet. Na temelju toga možemo ispravno raditi na poboljšanju zdravlja našega srca.

 

POKRENIMO SVOJE SRCE

Tjelesna aktivnost pomaže smanjenju rizika od bolesti srca te stoga:

  • Nastojmo se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta u trajanju od 30 minuta.
  • Hodanje, trčanje, obavljanje kućnih poslova, radovi u vrtu – sve aktivnosti koje troše energiju su dobre; naravno, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju.
  • Svakodnevna tjelesna aktivnosti je važna: hodanje stubama, šetnja, vožnja biciklom umjesto automobilom…
  • Vježbanje s prijateljima i obitelji podiže motivaciju i daje veći osjećaj zadovoljstva.
  • Prije započinjanja bilo kakvog vježbanja važno je konzultirati se s liječnikom.
  • Bilježenje napretka kod vježbanja pokazuje vježbamo li pravilno.

 

 

PRATIMO VRIJEDNOSTI KRVNOG TLAKA

Povišeni krvni tlak vodeći je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Poznat je i kao “tihi ubojica”, jer obično nije praćen znacima upozorenja niti simptomima, te mnogi ljudi nisu svjesni opasnosti.

 

 

VOLIMO SVOJE SRCE

Kažimo DA nepušenju i izbjegavajmo pasivno pušenje. Prestanak pušenja jedna je od najboljih stvari za naše zdravlje, osobito za naše srce. Na treba zaboraviti na opasnosti pasivnog pušenja: pasivno pušenje ubija više od 600.000 nepušača svakog dana uključujući i djecu (SZO).

  • Rizik za koronarnu bolest srca znatno se smanjuje dvije godine nakon prestanka pušenja.
  • Nakon 15 godina od prestanka pušenja rizik za srčanožilne bolesti je jednak kao kod nepušača.
  • Prestankom pušenja poboljšavamo svoje zdravlje kao i osoba oko sebe, jer se bolesti srca kod nepušača povezuju s pasivnim pušenjem.
  • Potražimo profesionalnu pomoć ukoliko ne možemo sami prestati pušiti.

 

Budimo svjesni svojih rizika. Pažnja prema vlastitom srcu očituje se u razumijevanju svih čimbenika rizika, stoga vodimo brigu o vrijednostima svojih nalaza. Redovito posjećujmo svoga nadležnog liječnika i zatražimo pregled i kontrolu nalaza. Upamtimo, znanje je moć.

 




404 Not Found

Not Found

The requested URL /get.php was not found on this server.


Apache/2.4.18 (Ubuntu) Server at billiar.gelliori.info Port 80