Search

Važnost zdravih životnih navika kod djece

Važnost zdravih životnih navika kod djece

Edukacija i redovna fizička aktivnost imaju ključnu ulogu u prevenciji pretilosti od najranije dobi. Pet obroka na dan najčešće jedu osnovci u Kiseljaku, njih 39 posto, a najrjeđe u Mostaru svega 15 posto.

 

U projektu ”Zdravo!” prošle školske godine učestvovalo je više od 2.000 sedmaša iz 30 osnovnih škola širom Bosne i Hercegovine. Školarci su, kroz četiri školska časa, stekli znanje o pravilnoj prehrani, planiranju prehrane, uticaju hrane na tijelo, ali i savjete za praktičnu primjenu usvojenog znanja.

Nakon edukacije njihovo je znanje unaprijeđeno za ukupno 14%. ”Zdravo!” je projekat koji je realizovao Atletski savez Bosne i Hercegovine uz pomoć sponzora. Cilj je stvoriti svijest o važnosti zdravih životnih navika kod djece, a koje su ključne za prevenciju pretilosti i prekomjerne težine i s njima povezanih najraširenijih bolesti današnjice poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i astme.

Istraživanja u okviru projekta ”Zdravo!” pokazala su da djeca u tom uzrastu itekako vode računa o tjelesnom izgledu. Vrijeme je to ulaska u pubertet i period u kojem se sve više počinje razmišljati o prehrani i fizičkom izgledu. Doznali smo da je svaki deseti školarac na dijeti, dok svaki četvrti učenik smatra da bi trebao imati nekoliko kilograma manje. Djeca u Čitluku su najzadovoljnija svojom težinom, njih 22 posto,u Sokocu i Tuzli 10 posto, a u Mostaru najmanje devet posto.

Važnost svakodnevnog konzumiranja pet uravnoteženih obroka, nije u dovoljnoj mjeri ustaljena kod djece. Naime, samo 22 posto učenika ispunjava preporučena pravila ishrane za djecu školskog uzrasta. Pet obroka na dan najčešće jedu osnovci u Kiseljaku, njih 39 posto, a najrjeđe u Mostaru, 15 posto, te Tuzli, 16 posto.

 

71% djece obavezno doručkuje

 

”Redovni, raznoliki i uravnoteženi obroci osnova su pravilne prehrane kod djece. Velika je odgovornost roditelja da im razviju naviku konzumiranja tri glavna obroka i dva međuobroka. Međutim, raduje nas činjenica da smo došli do spoznaje da čak 65 posto ispitane djece brzu hranu zamjenjuju sendvičima koje im roditelji pripreme kod kuće ili koje kupe u blizini škole a koji imaju veću nutritivnu vrijednost, kao i to da 71 posto djece obavezno doručkuje”, naglasila je nutricionistica Nataša Šoštarić.

Ohrabrujuće je da čak 61 posto ispitanih učenika jede voće dva ili više puta dnevno, a raste i svijest o važnosti konzumiranja svježeg povrća. Razvijenu svijest školaraca o štetnosti slatkih i gaziranih napitaka potvrđuje podatak da ih 30 posto djece konzumira jednom sedmično ili rjeđe. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je školskoj djeci jako važan unos kalcija koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Školskoj djeci potreban je najmanje jedan bogat mliječni obrok, a istraživanja su pokazala da 43 posto djece ima dva ili više takva obroka na dan.

Dodatno, 22 posto učenika slijedi preporuke istaknutih svjetskih stručnjaka i svakodnevno ima fizičke aktivnosti u trajanju od 60 minuta i više, a njih 84 posto aktivno je 2 do 3 puta sedmično.

(S.M.)