Rak debelog crijeva predstavlja drugi najčešći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u našoj zemlji. Kod muškaraca je odmah iza raka pluća, a kod žena iza raka dojke.
Pripremila: Suada Magrđija
Rak debelog crijeva (kolorektalni karcinom) je maligni tumor koji se može pojaviti u bilo kom dijelu debelog crijeva i rektuma
|
Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka svake godine u svijetu se otkrije oko milion novih slučajeva raka debelog crijeva. Bosna i Hercegovina nimalo ne zaostaje za svjetskim prosjekom, sa 1.146 novootkrivenih slučajeva godišnje.(1) |
Rak debelog crijeva se dugo razvija bez vidljivih tegoba. Kada se simptomi pojave, bolest je već uznapredovala. Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i liječenje započne odmah, on je izlječiv. (2)
Zašto se javlja rak debelog creva?
Od raka debelog crijeva može da oboli svako, ali se on najčešće javlja kod osoba između 50 i 74 godine starosti u oba spola. Tačan uzrok nastanka raka nije u potpunosti jasan. Najčešće se javlja kao posljedica nasljednih faktora i faktora sredine, načina ishrane i stila života. Faktori rizika su ishrana sa prekomjernim unosom crvenog mesa i životinjskih masti, pušenje, alkohol, gojaznost i slaba fizička aktivnost.
Najčešći simptomi raka debelog crijeva:
krv u stolici,
osjećaj nedovoljnog pražnjenja crijeva,
sužen promjer stolice (stolica ”kao olovka”)
malokrvnost i
gubitak apetita i tjelesne težine.
Kako otkriti rak debelog crijeva?
Metode pomoću kojih se postavlja dijagnoza su:
– Kolonoskopija
– Ultrazvuk abdomena
– CT skeniranje abdomena
– Biopsija
– Nivo tumorskih markera u krvi.
Šta je rano dijagnosticiranje ili skrining?
Rano otkrivanje (skrining) raka debelog crijeva podrazumijeva pregled zdravih osoba, bez prisutnih simptoma i znakova bolesti, u cilju otkrivanja promjena, najčešće polipa, koje prethode nastanku raka ili raka u ranoj fazi. Postoji nekoliko načina skrininga.
Testiranje uzorka stolice na prisustvo krvi koja je nevidljiva golim okom, a koja je često prvi znak postojanja polipa ili raka u debelom crijevu, najčešće je korištena metoda. Osobe kod kojih je test pozitivan upućuju se na kolonoskopiju, kako bi se otkrio uzrok krvarenja – dobroćudni polip, rak ili neko drugo oboljenje debelog crijeva.
Kolonoskopija je najbolja dijagnostička metoda pregleda debelog crijeva jer omogućava najtačniji pregled cijele sluzokože debelog crijeva, omogućuje uklanjanje polipa i biopsiju sumnjivih promjena za patohistološku analizu.
Kako se liječi rak debelog crijeva?
Trenutne terapije za ovu malignu bolest uključuju operaciju, hemoterapiju, biološku terapiju i zračenje (radioterapija). Hirurška operacija je glavna terapijska opcija koja se može kombinovati sa zračenjem ili hemoterapijom. Hemoterapija se često primjenjuje poslije operacije da bi se smanjile šanse za vraćanjem bolesti. Također, hemoterapija se primjenjuje i kada se rak debelog crijeva proširio i na ostale organe (metastazirao).
Napredak u liječenju karcinoma debelog crijeva predstavlja biološka terapija koja djeluje tako da cilja i blokira specifične procese koji dovode do rasta i metastaziranja tumora. Na taj način se postiže veća efikasnost, a manja toksičnost liječenja.
Prevencija raka debelog crijeva
Prevencija raka debelog crijeva se u pravilu sastoji od redovnih pregleda, a posebno kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju. Također se preporučuje pridržavanje pravilne prehrane, redovnog vježbanja, smanjenja gojaznosti, prestanka pušenja i unosa alkohola.
| Svako krvarenje u stolici ili pojava nerazjašnjene anemije kod osoba starijih od 40 godina (naročito muškaraca) upućuje na rak debelog crijeva, dok se ne dokaže suprotno (kolonoskopijom) – navodi se u Vodiču za pacijente koje je izdalo Ministarstvo zdravstva KS. |
Reference:
-
http://globocan.iarc.fr/Pages/burden_sel.aspx
-
http://www.skriningsrbija.rs/srl/skrining-raka-debelog-creva/
