Nakon uspješnog pokretanja 2003. godine, Svjetski dan prevencije samoubistava (WSPD) obilježava se svake godine 10. septembra u cijelom svijetu. Na ovaj dan se putem brojnih događaja, konferencija, kampanja i lokalnih aktivnosti nastoji privući pažnja sveukupne javnosti na jedan od najvećih svjetskih uzroka prerane i nepotrebne smrti – samoubistva.
”Sprečavanje samoubistava: iskorak u spašavanju života” tema je Svjetskog dana prevencije samoubistava 2015. godine, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubistava (IASP) i uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ove godine tema poziva sve nas da razmotrimo ulogu u aktivnom učešću u pružanju podrške onima kojima je pomoć potrebna.
Prema nedavno objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije – ”Sprečavanje samoubistava: Globalni imperativ”, više od 800.000 ljudi svake godine izgubi život zbog samoubistva, to odgovara jednoj smrti svakih 40 sekundi. U izvještaju se navodi kako ova procjena nije stvarna i vjerovatno se radi o dosta više izgubljenih života, a broj samoubistava svake godine premašuje broj smrtnih slučajeva zbog ubistava i rata.
Starije osobe spadaju u jednu od najugroženijih skupina, stopa suicida najviša je kod osoba u dobi od 70 i više godina. Međutim zabrinjavajuće je da je u 2012. godini suicid bio vodeći uzrok smrti osoba starosti od 30 do 49 godina, a drugi kod osoba od 15 do 29 godina.
Postoje velike razlike u stopi suicida među zemljama članicama EU, najveći broj se bilježi u zemljama istočne Europe, posebno baltičkim zemljama i zemljama srednje Europe, dok je najniži u zemljama južne Europe.
Ovo je 10 zemalja s najvišom stopom samoubistava u svijetu:
10. Bjelorusija: 20,5 na 100.000
9. Latvija: 20,8 na 100.000
8. Šri Lanka: 21,3 na 100.000
7. Japan: 21,4 na 100.000
6. Mađarska: 21,7 na 100.000
5. Slovenija: 21,8 na 100.000
4. Kazahstan: 25,6 na 100.000
3. Gvajana: 26,4 na 100.000
2. Južna Koreja: 28.1 na 100.000
1. Litvanija: 31 na 100,000
Suicidalno ponašanje je veoma kompleksno i zavisi od niza faktora iz okruženja i sredine, kao i od individualnih osobina pojedinca. Faktori rizika su brojni i različiti, a stručnjaci ističu da su vodeći mentalni i psihički poremećaji, na prvom mjestu je depresija i zloupotreba alkohola. Doživljeni sukob, katastrofa, nasilje, zlostavljanje, žalost ili gubitak i izolacija su snažno povezani sa samoubilačkim ponašanjem. Stope suicida su povišene kod ugroženih grupa koje iskuse diskriminaciju, kao što su izbjeglice i migranti, LGBT osobe i zatvorenici.
Svako samoubistvo ima visoku cijenu u smislu patnje i boli onih koji planiraju završiti svoje živote kao i visok nivo patnje svoje porodice i bliskih prijatelja. Ipak, samoubistvo je moguće spriječiti i pozitivni trendovi su, u posljednjih nekoliko decenija vidljivi. Ovogodišnja tema Svjetskog dana prevencije samoubistava nas potiče da razmotrimo našu ulogu u mogućem spašavanju ljudskih života i smanjenju trenutne stope suicida.
